Kravata je u početku bila naziv za rubac oko vrata po kojem su bili prepoznatljivi hrvatski vojnici koji su se pod francuskom zastavom borili u Tridesetogodišnjem ratu.

Razlog zbog kojeg su hrvatski vojnici nosili takve marame oko vrata može se pronaći u pučkoj tradiciji. Zaručnice su svojim zaručnicima davale rubac kao znak uzajamne vjernosti. Svilene marame imale su još jednu funkciju – zbog klizavosti samoga materijala, u borbi su često čuvale vrat vojnika jer bi oštrica mača jednostavno skliznula niz maramu.

Ovaj je „modni“ detalj izazvao veliko zanimanje Parižana koji su oduvijek bili zainteresirani za kvalitetne novitete na području odijevanja. Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića. Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate. Iz Francuske se širi Europom, a Englezi uvode specifičan način vezivanja, kao i šarolike boje.

Iako se kravata nosila i ranije, Britannica i mnoge druge enciklopedije smatraju kako je prva „službena“ uporaba kravate zabilježena 1656. godine. 2008.g.

Hrvatski sabor proglasio je 18.10. proglasio Danom kravate.

Kravata oko Arene bio je projekt ustanove Academia Cravatica izveden u Puli 18.10.2003.g. Autor instalacije bio je prof. Marijan Bušić. Instalacija Kravate oko Arene, najočuvanijeg rimskog amfiteatra na svijetu, simbolički je povezala prošlost i budućnost, antiku i suvremenu civilizaciju

 S ponosom možemo reći - Kravata oko vrata dar je od Hrvata!

U nastavku prolistajte e-Knjigu i pogledajte kako je Dan kravate obilježen u Osnovnoj školi Bilje.